Phishing je poruka koja se pretvara da dolazi od nekoga kome vjerujete, primjerice od banke, dostavne službe, poslodavca ili prijatelja, kako biste kliknuli poveznicu, otvorili datoteku ili odali lozinku. Stiže e-poštom, SMS-om, aplikacijama za razmjenu poruka i telefonskim pozivima. Poruke su često uvjerljive, ali dijele nekoliko navika.
Što phishing poruka obično želi?
Gotovo svaka phishing poruka želi jedno od troje. Želi da se prijavite na stranici koju kontrolira pošiljatelj, da otvorite privitak koji instalira nešto štetno ili da pošaljete novac ili podatke zbog izmišljenog problema. Priča oko zahtjeva se mijenja, a cilj ostaje isti.
Uobičajene priče su zaključan račun, propuštena dostava, neplaćen račun, neočekivan povrat novca, nagrada ili rođak u nevolji kojemu je hitno potrebna pomoć. Svaku poruku koja traži lozinku, kod za provjeru, uplatu ili presliku osobne isprave tretirajte kao nešto što treba provjeriti prije nego što djelujete.
Koji znakovi odaju phishing poruku?
Nijedan znak sam po sebi ne dokazuje da je poruka lažna, a dobri falsifikati mogu izbjeći sve. Ipak, vrijedi svaki put provjeriti sljedeće:
Pritisak. Poruka kaže da imate nekoliko sati, da će vaš račun biti zatvoren ili da će se dogoditi nešto loše ako čekate.
Adresa pošiljatelja koja je slična, ali pogrešna, primjerice zamijenjeno slovo ili dodatna riječ u domeni.
Poveznica čiji se vidljivi tekst ne podudara s odredištem. Na računalu mišem možete prijeći preko nje, a na telefonu je možete dugo pritisnuti da vidite adresu.
Neočekivan privitak, osobito zip datoteka, račun koji niste tražili ili datoteka koja traži da omogućite makronaredbe.
Zahtjev za plaćanje darovnim karticama, kriptovalutama ili bankovnim prijenosom na novi račun.
Što učiniti prije klika?
Stanite i usporite. Pritisak je alat na koji se pošiljatelj oslanja, pa nekoliko minuta čekanja uklanja velik dio njegove prednosti. Ne odgovarajte, ne zovite broj iz poruke i ne otvarajte poveznicu ni privitak.
Zatim provjerite tvrdnju putem puta kojemu već vjerujete. Otvorite aplikaciju tvrtke ili sami upišite njezinu adresu u preglednik i potražite istu obavijest na svom računu. Nazovite broj otisnut na vašoj kartici ili na službenim stranicama tvrtke. Ako poruka naizgled dolazi od kolege ili rođaka, javite mu se na drugi način, primjerice pozivom, i pitajte je li je poslao.
Zašto su i SMS poruke i pozivi dio phishinga?
Phishing nije ograničen na e-poštu. Uobičajene su SMS poruke o paketima, cestarinama ili bankovnim upozorenjima, kao i pozivi osobe koja kaže da radi u vašoj banci ili službi podrške. Pozivatelj može učiniti da broj na vašem zaslonu izgleda gotovo kao bilo koji, pa prikazani broj ništa ne dokazuje.
Prava banka neće tražiti da prebacite novac na „sigurni račun”, a prava služba podrške neće tražiti kod koji je upravo poslan na vaš telefon. Ako pozivatelj stvara hitnost, prekinite poziv i nazovite natrag na broj koji ste sami pronašli. Isto vrijedi za govorne poruke i poruke s hakiranog računa prijatelja koje traže novac.
Što ako ste već kliknuli ili unijeli lozinku?
Događa se i opreznim ljudima, a brza reakcija stvarno čini razliku. Prođite ove korake redom:
Odvojite se od problema. Ako ste otvorili datoteku i mislite da je nešto pokrenula, isključite mrežnu vezu na tom uređaju i držite je isključenom dok se ne provjeri.
Promijenite lozinku računa o kojem je riječ, ako možete s drugog uređaja. Ako ste tu lozinku koristili i drugdje, promijenite je i tamo.
Uključite dvostupanjsku provjeru, po mogućnosti s pristupnim ključem (passkey) ili aplikacijom za autentifikaciju, i odjavite se iz drugih sesija u postavkama računa.
Odmah kontaktirajte banku ako ste podijelili podatke o kartici ili bankovnom računu. Zamolite je da blokira karticu ili prati neuobičajene aktivnosti.
Potražite promjene koje niste napravili, primjerice nova pravila prosljeđivanja u e-pošti, nove adrese za oporavak ili nepoznate prijave.
Prijavite poruku usluzi za koju se predstavljala i obavijestite kontakte ako je račun slao poruke u vaše ime.
Kako unaprijed smanjiti štetu od phishinga?
Ne možete spriječiti da svaka poruka stigne do vas, pa je cilj ograničiti štetu kada jedna prođe. Koristite drukčiju lozinku za svaki račun i čuvajte ih u upravitelju lozinki, što pomaže i zato što neće ispuniti lozinku na stranici s pogrešnom adresom. Pristupni ključevi idu i dalje jer se uopće ne mogu upisati na lažnu stranicu.
Održavajte telefon i aplikacije ažurnima te budite oprezni s aplikacijama i datotekama izvan službenih trgovina. Ograničite što pohranjujete na mjestima koja može otvoriti jedna ukradena lozinka. Preslike putovnice, poreznih dokumenata ili ugovora ne moraju stajati u vašem sandučiću e-pošte, gdje bi jedna uspješna phishing poruka mogla izložiti sve njih.
Tu vam Revault može pomoći. Fotografije, dokumente i datoteke čuva u šifriranom trezoru na vašem uređaju, bez Revault računa koji bi se mogao phishingom napasti. To ne sprječava slanje lažne poruke vama, ali najosjetljivije datoteke drži podalje od sandučića e-pošte i računa u oblaku. Nijedan alat ne zamjenjuje prosudbu, a navika koja vas najviše štiti je jednostavna: kad poruka traži nešto hitno, prvo to provjerite na drugi način.